Nadležnost

Arhivska služba obavlja se kao javna služba na cijelom području Republike Hrvatske.

Državni arhvi u Bjelovaru kao područni državni arhiv nadležan je za dokumentarno i arhivsko gradivo nastalo radom stvaratelja dokumentarnog i arhivskoga gradiva koji su djelovali ili djeluju na području jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čija je djelatnost važna ponajprije za to područje

Javnim arhivskim i dokumentarnim gradivom smatra se gradivo nastalo djelovanjem i radom tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeća, trgovačkih društava koja su nastala iz bivših javnih poduzeća, javnih bilježnika i drugih osoba koje obavljaju javnu službu ili imaju javne ovlasti

Privatno arhivsko gradivo može biti pohranjeno ili darovano arhivu. Vlasnik, koji je gradivo pohranio u državnom arhivu, zadržava sva prava na gradivo ako ugovorom o pohrani nije drukčije određeno. U slučaju prodaje privatnog arhivskog gradiva, državni arhiv ima pravo prvokupa.

Područje teritorijalne nadležnost Državnog ahiva u Bjelovaru proteže se na 3 županije – Bjelovarsko-bilogorsku te dijelove Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije. Iako osnovan 2008. godine, Državni arhiv u Križevcima još nije ustrojen, stoga Državni arhiv u Bjelovaru nastavlja obavljati redovnu djelatnost na području Koprivničko-križevačke županije.

Danas je Arhiv nadležan za područje gradova Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Đurđevac, Vrbovec i Križevce te općina Berek, Dubrava, Dežanovac, Đulovac, Farkaševac, Ferdinandovac, Gornja Rijeka, Gradec, Hercegovac, Ivanska, Kalinovac,Kalnik, Kapela, Kloštar Podravski, Končanica, Molve, Nova Rača, Novo Virje, Podravske Sesvete, Preseka, Rakovec, Rovišće, Severin, Sirač, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Velika Trnovitica, Veliko Trojstvo, Virje i Zrinski Topolovac.

tekst: Martina Krivić Lekić

21. 1. 2018.