Prvi svjetski rat 1914. - 1918.

Pisma iz zarobljeništva

Nikola Aschenreiter rođen je 1885. godine u Koprivnici te ja kao dijete s roditeljima doselio u Bjelovar. Bio je jedan od mnogih Bjelovarčana koji su Veliki rat proveli na istočnom bojištu, a potom u ruskom zarobljeništvu.

Stanovao je u tadašnjoj Plavničkoj ulici, danas ulici Dom Frane Bulića u Bjelovaru i bavio se poljoprivredom. Imao je veliki zemljišni posjed koji se protezao na jugozapadnom dijelu grada od rijeke Plavničke do Plavničke ulice.

Mobiliziran je krajem srpnja 1914. godine u austrougarsku vojsku u 3. bataljon tvrđavskog topništva u Przemyslu u Galiciji (3. Festungartilerienbatalion, 3. Marschkompanie) najveću austrougarsku pojasnu tvrđavu na sjeveru Monarhije.   

Na putu do svoje postrojbe u Przemyslu  boravio je do 17. kolovoza u Velikoj Kaniži u Mađarskoj da bi nakon 4 dana putovanja 20. kolovoza stigao na odredište u Przemysl.

Na području Przemysla borio se do 22. ožujka 1915. godine kada su Rusi nakon duge opsade osvojili grad te zarobili veliki broj austrougarskih vojnika.

Nakon zarobljavanja otpremljen je rusko zarobljeništvo, prvo u Tver (Tverska oblast sjeverozapadno od Moskve), zatim u Sapažok (Ryazanska oblast jugoistočno od Moskve) da bi 1. srpnja 1915. godine bio dopremljen u selo Avdotinka nedaleko Shilova također u Ryazanskoj oblasti na imanje baruna M.V.Palunina gdje je služio kao paradni kočijaš. Prema svemu sudeći na tom posjedu je ostao do kraja zarobljeništva.

Za vrijeme boravka na bojištu i ruskom zarobljeništvu redovito je obitelji u Bjelovar slao dopisnice od kojih je sačuvano njih 70-tak za razdoblje od 4. kolovoza 1914. do 1. rujna 1917. godine. Po završetku rata vratio se u Bjelovar te nastavio s radom na svom velikom gospodarstvu.

U zbirci je sačuvano i nekoliko dopisnica koje su njegovi prijatelji i poznanici, također ratni zarobljenici u Rusiji, poslali njegovoj supruzi. 

U vrijeme služenja austrougarske vojske nije mu bilo moguće zbog vojne cenzure pisati o vojnim stvarima i borbama u Galiciji, a iz istih razloga oskudni su i podaci o životu u ruskom zarobljeništvu.

No, unatoč tome pisma predstavljaju interesantan izvor o ratnom vremenu i sudbini jednog od mnogih Bjelovarčana koji su prošli kroz pakao Velikog rata i zarobljeništva.   

Željko Pleskalt, prof.

Pisma iz zarobljeništva 1917. godina

Pisma iz zarobljeništva 1916. godina

Pisma iz zarobljeništva 1915. godina

Pisma iz zarobljeništva 1914. godina