Državni arhiv u Bjelovaru osnovan je i počinje sa radom 1961. godine pod nazivom Historijski arhiv Bjelovar. Odluku o njegovom osnivanju donosi Narodni odbor kotara Bjelovar u lipnju 1961. godine nakon usuglašavanja sa Narodnim odborima kotareva Križevci i Daruvar. Na korištenje dobiva pet prostorija u zgradi na glavnom gradskom trgu, koju tada dijeli sa Gradskim muzejom te po jednu prostoriju u zgradama Narodnih odbora kotara Križevci i kotara Daruvar.

Prvi zaposlenici Arhiva bili su direktor Savo Velagić, na to mjesto imenovan nakon rada u Komisiji za historiju radničkog pokreta, dva arhivista, jedan imenovan za Daruvar gdje je i radio, a drugi za područje Bjelovara i Križevaca, te jedna tajnica i jedna čistačica.[1]

Broj zaposlenih povećavao se, unutrašnja organizacija odjela doživjela je određene promjene tokom godina, no sami zadaci i poslovi Arhiva ostali su nepromijenjeni gotovo do danas:

- zaštita arhivskoga gradiva u arhivu

- sređivanje, popis i objavljivanje arhivskog gradiva, te davanje istoga na korištenje

- izrada obavijesnih pomagala

- nadziranje, čuvanje i odabir arhivskoga gradiva izvan arhiva

- preuzimanje javnog i prikupljanje privatnog arhivskog gradiva otkupom, poklonom ili pohranom

- konzerviranje i restauriranje arhivskoga gradiva

Historijski arhiv u Bjelovaru prema odluci o teritorijalnoj nadležnosti iz 1963. godine djeluje na području općina Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Pakrac i Vrbovec. Do prve promjene dolazi već 1967. godine kada je 1. siječnja 1967. godine odlučeno da općina Pakrac prijeđe u sastav Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu.

Prvih godina zaposlenici spremišta bili su zaduženi za zaštitu i nadzor nad gradivom okolnih općina – spremište Križevci za Križevce i Vrbovec, Daruvar za Daruvar, Pakrac, Garešnicu i Grubišno Polje i Bjelovara za Bjelovar, Čazmu i Đurđevac, no u stvarnosti imala su veoma ograničen prostor pohrane gradiva. Iako su u početku pojedina spremišta imala stručne djelatnike, takova organizacija rada nije nikada potpuno zaživjela, pa se nadzor nad gradivom na terenu vršio isključivo iz Bjelovara. Godine 1967. Arhiv dobiva na korištenje spremište u Čazmi i proširuje spremišne prostore u Križevcima, da bi do početka 80-tih ostalo samo sa spremištem u Sv. Ivanu Žabno i Bjelovaru.

Samom Arhivu, prvotno smještenom u zgradi muzeja, zbog potrebe za spremišnim prostorom, Skupština općine Bjelovar 1967. godine dodjeljuje na korištenje nekoliko prostorija u susjednoj zgradi na glavnom gradskom trgu. Već iduće godine u trajno korištenje dobiva cijelu zgradu zajedno sa tri dvorišne zgrade. Zgrada, jedna od najstarijih u gradu bila je u derutnom stanju, a u pojedinim djelovima imala je stanare. Uređivanje same zgrade potrajalo je do 1984. godine kada je njena adaptacija konačno dovršena. Ostao je problem uređenja dvorišne zgrade najviše zbog nedostatka financijskih sredstava, no prvenstveno zbog nemogućnosti iseljenja preostalih stanara. Posljednji stanar odselio se 1994. godine iz dvorišne zgrade kada je najzad sav prostor dodijeljen Arhivu došao u njegov stvarni posjed.

Promjenom društveno-političkog sustava početkom 1990- tih godina dolazi do određenih novina koje su višestruko utjecale na Historijski arhivi u Bjelovaru. Ubrzo dolazi do promjene pravnog statusa regionalnih arhiva u državne ustanove pod upravom Ministarstva kulture. Dolazi i do izmjene naziva svih arhiva, pa tako Historijski arhiv u Bjelovaru mijenja naziv u Povijesni arhiv u Bjelovaru.[2] Posljednja promjena naziva dolazi ubrzo donošenjem novog zakona 1997. godine [3] kada arhiv dobiva naziv Državni arhiv u Bjelovaru pod kojim i danas djeluje. Donesen je i novi statut 1998. godine koji nalaže određene promjene i u unutrašnjem ustroju ustanove. Formirani su odjeli – Opći odjel, Odjel za obradu i sređivanje arhivskog gradiva, Odjel za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva i Dokumentacijsko-informatički odjel, koji su ostali do danas sastavni dijelovi Arhiva.

Teritorijalna nadležnost Arhiva ostaje ista, no područje koje obuhvaća administrativno je drugačije uređeno. U nadležnosti se nalazi područje Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti te pojedini gradovi i općine Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Zagrebačke županije.

Do zadnje promjene u teritorijalnoj nadležnosti dolazi 2008. godine osnivanjem novih arhiva u Križevcima i Virovitici. Odmah je napravljeno razgraničenje gradiva i posjednika s Državnim arhivom u Virovitici i određeni fondovi predani su na brigu novoosnovanog arhiva. Iako osnovan, Državni arhiv u Križevcima do danas nije ustrojen, stoga Državni arhiv u Bjelovaru nastavlja obavljati redovnu djelatnost na području Koprivničko-križevačke županije.[4] Tako je danas arhiv nadležan za područje gradova Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Đurđevac, Vrbovec i Križevce te općine Berek, Dubrava, Dežanovac, Đulovac, Farkaševac, Ferdinandovac, Gornja Rijeka, Gradec, Hercegovac, Ivanska, Kalinovac,Kalnik, Kapela, Kloštar Podravski, Končanica, Molve, Nova Rača, Novo Virje, Podravske Sesvete, Preseka, Rakovec, Rovišće, Severin, Sirač, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Velika Trnovitica, Veliko Trojstvo, Virje i Zrinski Topolovac.

U 21. stoljeće Državni arhiv u Bjelovaru ušao je sa projektom izgradnje novog arhivskog spremište. Naime, već krajem 1980-tih uočena je potreba za proširenjem spremišnog prostora zbog povećanja količine preuzetog gradiva, no tek 2000. godine projekt je ušao u srednjoročni program financiranja javnih potreba u kulturi. Ubrzo su Ministarstvo kulture i djelomično Bjelovarsko-bilogorska županija osigurali sredstva pa 2002. godine počinje gradnja. Već 2004. godine prvo suvremeno i namjenski građeno arhivsko spremište u Hrvatskoj kapaciteta 800 m2 površine sa smještajnim kapacitetom preko 4000 d/m gradiva bilo je dovršeno i spremno za useljenje. U novom spremištu danas su pohranjeni svi arhivski fondovi i zbirke, uz koje se nalazi i nesređeno gradivo, Čitaonica, Specijalna knjižnica te manji radni prostor.

Tokom 2008. godine počele su pripreme za osnivanje nove Bjelovarsko-križevačke biskupije, kojoj će biti potreban dodatan prostor. Kako se zgrada Arhiva nalazi upravo uz crkvu Svete Terezije Avilske, Vlada Republike Hrvatske odlučila je darovati novo spremište i zgradu Arhiva za potrebe biskupije.[5] Iseljenje svih radnih prostora i gradiva iz spremište u glavnoj zgradi dovršeno je krajem 2010. godine.[6] Novo spremište ostaje na korištenje arhiva idućih 15 godina do kada se treba izgraditi novu arhivsku zgradu sa spremišnim prostorom na novoj lokaciji. Radni prostori trenutno su izmješteni na dvije odvojene lokacije.

tekst: Martina Krivić Lekić

21. 1. 2019.

[1] Državni arhiv u Bjelovaru, HR-DABJ-550, Državni arhiv u Bjelovaru (1961-1992), Sjednički zapisnici savjeta arhiva (1961-1977), kutija 25

[2] prema Naputku Ministarstva kulture od 21.01.1993. godine

[3] Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/97

[4] podaci preuzeti iz Pleskalt, Ž. (2009.) ˝Izvješća o radu za 2008. godinu˝, Državni arhiv u Bjelovaru, str. 8.

[5] zgrada arhiva datira iz 1772. godine kada je izgrađena za potrebe pijarističkog kolegija i škole

[6] Sporazum o donaciji Vlade RH, Državnog arhiva u Bjelovaru, Zagrebačke nadbiskupije i Župe sv. Marka Križevčanina iz Zagreba, klasa 940-01/09-03/01

Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija ostvaruje se u skladu Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Državni arhiv u Bjelovaru omogućuje pretraživanje registara, evidencija i druge dokumentacije nastale radom ustanove sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). U svrhu ponovne uporabe, informacije su javno objavljene te na taj način Arhiv želi potaknuti korištenje otvorenih podataka. Podaci su postavljeni u strojno čitljivom obliku i služe za daljnje korištenje.

Korisnici mogu, uz obavezno navođenje izvora podataka:

• kopirati, objavljivati, distribuirati i javnosti priopćavati informacije;

• prerađivati informacije;

• iskoristiti informacije u komercijalne i nekomercijalne svrhe, kombinirajući ih s drugim informacijama i uvrštavajući ih u svoj proizvod;

Korisnik nema pravo koristiti informacije na način kojim sugerira njihov službeni status niti smije navesti da Arhiv odobrava obrađene informacije od strane građana ili poduzetnika koji je preuzeo informacije.

Preuzimanjem informacija za daljnju uporabu, korisnik prihvaća navedene uvjete korištenja. Bez obzira na svrhu ponovne uporabe informacija, korisnik će s njima postupati u dobroj vjeri te nije dozvoljena zlouporaba preuzetih informacija.

Nije dozvoljeno korištenje informacija za primjenu ili objavu u svrhu kriminalnih, ilegalnih, rasističkih, diskriminirajućih, klevetničkih, pornografskih, seksističkih ili homofobnih aktivnosti.

Arhiv nema obavezu osigurati pretvorbu informacija iz jednog oblika u drugi, niti ima obvezu obnavljati (ažurirati, nadograđivati, nastaviti stvarati) određenu informaciju samo u svrhu ponovne uporabe. Arhiv ne može jamčiti kontinuiranu isporuku informacija i može mijenjati sadržaj ovih stranica bez prethodne najave. Informacije na ovim stranicama nastojat ćemo održavati pravovremenim i točnim. Svaka pogreška ili netočnost na koju nam se skrene pozornost bit će ispravljena.

Arhiv nije odgovoran za bilo kakve propuste ili pogreške u informacijama i neće biti odgovoran ni za kakav gubitak, ozljedu ili oštećenje bilo koje vrste nastalo zbog izravne ili neizravne ponovne uporabe informacija s ove stranice. Isto tako potičemo stvaranje vanjskih veza na ove stranice, ali ne preuzimamo odgovornost za sadržaj stranica koje stoje iza tih veza.

Popis otvorenih registara i baza podataka DABJ.xls

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se podnošenjem zahtjeva Državnom arhivu u Bjelovaru. Ukoliko se zahtjev podnosi pisanim putem potrebno je ispuniti Obrazac zahtjeva za pristup informacijama ili u slučaju nekorištenja obrasca, posebno naglasiti da se informacija traži slijedom poziva na Zakon o pravu na pristup informacijama.

Zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama može se podnijeti:

pisanim putem na adresu: Državni arhiv u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika 6, 43000 Bjelovar

elektroničkom poštom na adresu: pisarnica@dabj.hr

donijeti osobno u Državni arhiv u Bjelovaru radnim danom od 7:30 do 14:30 sati

Obrasci zahtjeva:

Zahtjev za pristup informacijama

Zahtjev za dopunu/ispravak informacija

Zahtjev za ponovnu uporabu informacija

•Službenik za informiranje Državnog arhiva u Bjelovaru: Monika Stojan, referent

Povjerenik za informiranje

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2024..pdf

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023.pdf

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022..pdf

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021..pdf

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu

Upitnik za samoprocjenu TJV sukladno ZPPI 2023.pdf

Zadnja izmjena 23. siječnja 2025.

Državni arhiv u Bjelovaru 2002. godine počinje s intenzivnijom izdavačkom djelatnošću. Do danas se pojavljuje kao izdavač ili suizdavač sljedećih naslova:

1. Ružić, T. Krivić Lekić, M., Ađulović, S., Špoljarić, P. (2020.) ˝Iz Muzeja u Arhiv: arhivske zbirke 59 godina poslije˝; Državni arhiv u Bjelovaru

2. Ađulović, S. (2019.) ˝Arhivi i digitalizacija - od mikrofilma do digitalnog arhiva˝ Bjelovar; Državni arhiv u Bjelovaru

3. Buturac, J. (1980.) ˝Historijski arhiv u Bjelovaru˝, u: Enciklopedija Jugoslavije, Svezak I, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, str. 264.

4. Krivić Lekić, M. (2018.) ˝Sportska društva i udruženja – Tematski vodič kroz fondove Državnog arhiva u Bjelovaru˝, Bjelovar; Državni arhiv u Bjelovaru

5. Milošak, B. (1984.) ˝Historijski arhiv Bjelovar˝, u: Kolanović J. (ur.) Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima SFRJ:SR Hrvatska, Beograd, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, str. 111 – 128.

6. Pleskalt, Ž. (2002.) ˝40 godina bjelovarskog Arhiva˝, Bjelovar; Državni arhiv u Bjelovaru

7. Pleskalt, Ž.; Ađulović, S. (2006.) ˝Državni arhiv u Bjelovaru˝, u: Kolanović J. (ur.) Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske Svezak 1, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, str. 171 – 244.

8. Ađulović, S.; Krivić Lekić, M.; Ružić, T.; Vezmarović, M. (2011.) Pola stoljeća Državnog arhiva u Bjelovaru, Pleskalt, Ž. (ur.) Bjelovar: Državni arhiv u Bjelovaru

9. Velagić, S. (1962.) ˝Godina i po rada Historijskog arhiva u Bjelovaru˝, Arhivski vjesnik, Svezak IV – V/1961 – 1962, str. 454 – 457.

Zadnja izmjena 1. 6. 2020.